Gračišće je mali gradić u samom središtu Istre, danas i središte istoimene općine. U Gračišću živi 470 stanovnika, mnogi od njih se i dan danas bave autohtonim zanatima poput vinarstva, vinogradarstva, obrtništva i poljoprivrede.

Ljepota i jedinstvenost spomenika kulturno-povijesne baštine u očuvanom krajoliku najveća su vrijednost Gračišća koje svakim danom pohodi sve više znatiželjnika i to ne samo na Smotru vina središnje Istre, Vidovu, Festival svirača na usnim harmonikama "Zasopimo na organić", Festival maneštri ili Off-road Downhill biciklističku utrku, već ovamo sve češće navraćaju zanesenjaci koji se u drevnom gradu napajaju spokojom kojim odišu ulice omeđene drevnim zdanjima u zajedničkom toku prema visokom zvoniku iz 18. stoljeća i župnoj crkvi iz istog razdoblja. Ondje sve čeka velika nagrada: s travnjaka uz crkvu, kao s kakve svečane lože, otvara se širok, zacijelo naljepši pogled na prostran krajobraz brdovite Istre koja se na horizontu stapa s visovima ponosite Učke.

Sve do prije petnaestak godina činilo se da je taj stari gradić što se uzdiže nad brdovitim pejzažom središnje Istre zaboravljen od suvremenih mijena. Život je tu bujao još u pretpovijesti, a ime Gallignana, kažu, prije više od dva milenija nadjenuli su mu drevni Gali. Zaštitnik mjesta je kršćanski svetac, sveti Vid.

Jedna od upečatljivih posebnosti Gračišća njegova je urbana struktura: podjela nekoć zidinama opasanog grada na četvrti, a svaka od njih ima svoj trg s crkvom.

U samom mjestu nalazi se poštanski ured, market, bankomat, konoba s ponudom autohtonih jela, caffe bar te sportska igrališta (rukomet, mali nogomet, boćanje). Grad Pazin, udaljen 8 km, pruža sve ostale usluge (ambulanta, policija, ljekarna, dućani...).

Znamenitosti Gračišća

Jedna od upečatljivih posebnosti Gračišća njegova je urbana struktura: podjela nekoć zidinama opasanog grada na četvrti, a svaka od njih ima svoj trg s crkvom.

Najreprezentativnije je dakako središte grada - Plac, s crkvom Majke Božje (3) , kapelom sv. Antuna i palačom Salamon.

U taj se dio garda ulazi kroz zapadna vrata (1) s lođom podignutom 1549. godine. Ulica se s druge strane vratiju račva lijevo prema župnoj crkvi sv. Vida, Modesta i Kresencije (6) i desno prema stambenoj četvrti oko trga s crkvom sv. Pakracija (5) iz 14. stoljeća uz koju je ulica vodila prema sjevernim gradskim vratima.

Crkva Majke Bojže na Placu (3)

Kasnogotičku crkvicu Majke Bojže, što dominira Placem s desne strane zapadnih vratiju, sagradio je majstor Dento 1425. godine prema narudžbi mjesnog seljaka-plemića Petra Beračića. To svjedoči da je u srednjem vijeku u Gračišću postojao povlašteni stalež, koji je imao novca za gradnju crkava, ali i profanih palača poput ove Salamonove. U crkvi se cijelom dužinom istočnog zida proteže velika zidna slika Poklonostvo kraljeva iz istog razdoblja. Mnogi će se upitati što predstavljaju čavli zabijeni među blokove vanjskog zida te lijepe crkvice. Predaja kaže da su ih tijekom minulih vremena na Veliku Gospu zabijale nerotkinje u uvjerenju da će nakon toga milošću Božjom zanijeti.

Kapela Sv. Antuna

Uz crkvu je kapela sv. Antuna (5) , koju je 1381. godine od pravilno klesanih kamenih blokova podigao majstor Almerigo, a 1486. godine obnovio pićanski biskup Paskazije, rodom iz Gračišća. Palača Salamon (2) iz 15. stoljeća je sa svojim raskošnim pročeljem naljepša kasnogotička profana zgrada u središnjoj Istri.

Crkva Sv. Eufemije

Na kraju ulice, koja s Placa vodi između crkve Majke Bojže i kapele sv. Antuna, crkva je sv. Eufemije (7), podignuta 1383. godine, te temeljito obnovljena 1864. U njoj se danas čuvaju monumentalno raspelo iz 13. stoljeća i obnovljen oltar Bogorodice Zaštitnice iz crkve Majke Bojže na Placu. Od crkve sv. Eufemije prema jugu proteže se ulica Pod Fumiju. Bila je to ulica obrtnika, a jedan od njih kovač - nad svojim je vratima uz godinu 1451. uklesao - čekić, simbol svog zanata. Ta ulica, koja je bez većih izmjena do naših dana očuvala svoj izvorni izgled vodila je iz grada kroz južna vrata uz nedavno konzerviranu i impozantnu okruglu kulu (8) podignutu oko 1500. godine. Kroz ta su vrata u grad ulazili poljanci - žitelji okolnih naselja tražeći obrtničke usluge.